U Crnoj Gori još uvijek nisu uspostavljene sveobuhvatne, koordinirane politike u cilju suzbijanja nasilja nad ženama, a mehanizmi za praćenje i procjenu efekata zaštinih mjera su loši, ocijenjeno je na javnoj diskusiji Sigurne ženska kuće (SŽK).

Javna diskusija “(Ne)efikasni sistem zaštite žena žrtava nasilja” povodom početka kampanje „KRENIMO ZAJEDNO“, održana je uz podršku Programa za podršku antidiskriminacionim i politikama rodne ravnopravnosti, koji sprovodi UNDP u partnerstvu sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava, a finansira ga Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori.

Predsjednica Sigurne ženske kuće, Ljiljana Raičević, uputila je apel ženama, nasilnicima, familiji nasilnika, familiji žrtve, komšijama žrtve, policiji, poslanicima, sudovima i medijima u cilju suzbijanja nasilja.

Obraćajući se ženama, Raičević je kazala da ne postoji opravdanje za nasilje, „jer nasilje mora biti brutalno sankcionisano!“.

„Ne postoji omaklo se jednom – omaćiće mu se svakog sledećeg puta! Ne postoji popio je. Za nasilje nema opravdanja! Ne postoji neće više. Ako te je udario jednom, opet će! Ne postoji nije strašno – da strašno je! Ne postoji sramota me je da pričam o tome – Ne smije da te bude sramota, sramota treba da bude nasilnika doživotno!“, poručila je Raičević u PR Centru.

Ona je, obraćajući se nasilnicima, kazala da frustracija bilo koje vrste nije opravdanje da udare ženu.

„Ako je žena tvoja polovina onda sam sebe udaraš. Ako udariš ženu ti si i kukavica i najobičniji bijednik. Kada udariš ženu razmisli kako bi se osjećao ako neko udari tvoju sestru ili ćerku?! Ako biješ ženu tebi je mjesto u zatvoru, a ne pored žene i djece!“, navela je Raičević.

Ona je poručila familiji nasilnika da prvi moraju da osude nasilje, i da urade sve što je do njih da nasilnik bude priveden pravdi.

„Često se u dešava da familija žrtve ohrabruje žrtvu nasilja da ćuti zbog djece ili materijalne sigurnosti ili bilo kog drugog besmislenog razloga. Upravo vi morate da budete prvi koji će na svaki način pružiti podršku žrtvi da prijavi nasilje i da je zaštite ukoliko država ne reaguje“, istakla je Raičević.

Od sudova, kako je kazala zavisi da li će nasilnik ostati na slobodi i nastaviti teror ili će ga privesti pravdi i otići tamo gde mu je mjesto. „Ne postoji odlaganje – jer je i to nasilje“.

Stalna koordinatorka Sistema UN i stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori, Fiona Mekluni, podsjetila je da je UNDP, u saradni sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i Delegacijom EU, sproveo istraživanje o nasilju nad ženama koja je, kako je navela, pokazala zapanjujuće rezultate.

„Ovo istraživanje je pokazalo da je svaka druga žena bila žrtva nasilja u nekom trenutku u svom životu. Samo u poslednjih godinu dana, jedna od pet žena je prijavila da je bila žrtva nasilja. Većina ovih slučajeva ostaje neprijavljeno, i glavni razlozi za neprijavljivanje jesu strah od počinioca i osvete, ali i osuđivanje javnosti i stid“, rekla je Mekluni .

Prema njenim riječima,troškovi ovakvog nasilja su veoma visoki.

„Na primjer, troškovi su visoki zbog dugog odgovora institucija na koji se čeka. Pričamo o 11,5 hiljada eura po slučaju nasilja, kao što je utvđeno istraživanjem. Kada to obračunamo, znači da se 9,2 miliona eura iz budžeta potroši na slučajeve nasilja u porodici“, istakla je Mekluni .

Taj gubitak, kako je pojasnila, nije samo vezan za obradu tih slučajeva, „već je dvostruk trošak jer produktivnost žena koje su pogođene nasiljem predstavlja gubitak po ekonomiju u iznosu od 18 miliona eura“.

„Svaki euro koji je uložen u prevenciju i efikasno postupanje u slučajevima nasilja uštedi dva eura iz državnog budžeta, što se može dalje investirati u izgradnju škola, vrtića, zdravstvenih centara“, kazala je Mekluni .

Šef Sektora za saradnju u Delegaciji EU (DEU), Herman Spitz, rekao je da su svi svjesni da su potrebni dobri zakoni kako bi se stalo na kraj nasilju prema ženama i nasilju u porodici.

„Ovaj dug put ka postizanju takvih ciljeva mora početi promjenom stavova. Jasno je da moramo izgraditi dalje kapacitete kako bi osigurali da žrtve kada je nam prijave nasilje imaju profesionalnu podršku koja im je potrebna“, naveo je Spitz.

Prema njegovim riječima, DEU želi da podstakne blisku saradnju sa organizacijama civilnog društva kad je riječ o unaprjeđenju ali i da, kako je naveo, pozove i na hitno djelovanje vezano za izmjene i dopune zakona o zaštiti nasilja u porodici da se omoguće odgovarajuće kaznene mjere.

„Htjeli bismo da vidimo jednu efikasnu i efektivnu multisektorsku saradnju insituticija koje se bave nasiljem u porodici. Nasilje nad ženama je uzrok i posledica nejednakosti polova. Kako bismo prekinuli sa ovakvom kulturom tišine i okrivljavanjem žrtvi, treba nam bolji odgovor od Vlade i policije“, poručio je Spitz.